Informacione Tehnologije - Hrvatska

Poražavajuća statistika: samo četvrtina Hrvata kupuje preko interneta

U Hrvatskoj putem interneta kupuje oko 25 posto potrošača, što je za 20-ak posto manje od europskog prosjeka. To je jedna od posljedica diskiriminacije na digitalnom tržištu.

Naši potrošači, naime, ne mogu pristupiti niti servisima Komisije na hrvatskom jeziku, a kamoli naručivati od online trgovaca. Jezične barijere su drugi najčešći razlog odustajanja od internet kupovine.

Upozorila je to europarlamentarka Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, komentirajući Strategiju za digitalno tržište, koja je prije dva tjedna predstavljena u Bruxellesu, a o kojoj je u utorak raspravljao Europski parlament.

Cilj Strategije je otklanjanje regulatornih prepreka i ujedinjenje nacionalnih tržišta u jedno, a računa se kako bi takvo digitalno tržište gospodarstvu EU pridonijelo s 415 milijardi eura godišnje, uz otvaranje stotina tisuća novih radnih mjesta.

Borzan je u suradnji s Europskom mrežom za jednakost jezika ukazala na značaj uključivanja manjih jezika na digitalnom tržištu. No, jezik je samo jedan vid diskriminacije.

- Čak 24 posto kućanstava EU ima onemogućen pristup nekim internet sadržajima. Smatram da je tu riječ o direktnoj diskriminaciji određenih potrošača.

“Geo-blocking” se odnosi i na ograničen pristup kupljenim digitalnim sadržajima. Potrošači koji kupe digitalna dobra poput e-knjiga, glazbe, televizijskih programa i slično, prelaskom granice države članice gdje je kupnja izvršena, gube pristup plaćenom sadržaju.

Procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu - kaže Borzan.